Evo nas i na najnižoj ljestvici aritmetičkih sposobnosti - nabrajanju. Vidjet ćemo da čak i tu Biblija sadrži greške!
Jošua 15,33-36U Dolini : Eštaol, Sora, Ašna; (34) Zanoah, En Ganim, Tapuah, Haenam; (35) Jarmut, Adulam, Soko, Azeka; (36) Šaarajim, Aditajim, Hagedera i Gederotajim: četrnaest gradova s njihovim selima.
Svatko tko zna brojati može vidjeti da je gore navedeno 15 gradova, ne četrnaest. Opet u Jošui 15,21-32 navedeno je 33 grada, ali je autor nabrojao samo 29!
Međašni su gradovi plemena sinova Judinih, duž edomske međe prema jugu, bili: Kabseel, Eder, Jagur; (22) Kina, Dimona, Adada; (23) Kedeš, Hasor Jitnan; (24) Zif, Telem, Bealot; (25) Novi Hasor, Kirjat Hesron (to jest Hasor); (26) Amam, Šema, Molada; (27) Hasar Gada, Hešmon, Bet-Pelet; (28) Hasar Šual, Beer Šeba s pripadnim područjima; (29) Baala, Ijim, Esem; (30) Eltolad, Kesil, Horma; (31) Siklag, Madmana, Sansana; (32) Lebaot, Šelhim, En Rimon: svega dvadeset i devet gradova s njihovim selima.
Također u Jošui
19,2-6 imamo 14 gradova, a autor kaže da ih je samo 13.
Dodijeljena im je kao baština: Beer Šeba, Šeba, Molada; (3) Hasar Šual, Bala, Esem; (4) Eltolad, Betul, Horma, (5) Siklag, Bet-Hamarkabot, Hasar Susa, (6) Bet-Lebaot i Šaruhen: trinaest gradova i njihova sela.
David sedmi ili osmi sin
I Ljetopisi 2,13-15 u popisu sinova, Jišaj kaže da je David njegov sedmi sin.
Jišaj rodi prvenca Eliaba, drugog Abinadaba, trećeg Šimu, (14) četvrtog Netanela, petog Radaja, (15) šestog Osema, sedmoga Davida.
Ali 1 Samuel 16,10-11 navodi da je David osmi Jišajin sin:
Tako Jišaj dovede sedam svojih sinova pred Samuela, ali Samuel reče Jišaju: "Jahve nije izabrao nijednoga od ovih." (11) Potom zapita Jišaja: "Jesu li to svi tvoji sinovi?" A on odgovori: "Ostao je još najmlađi, on je na paši, za stadom."
"Pošalji po njega, jer nećemo sjedati za stol dok on ne dođe."
I Jahve reče Samuelu: "Ustani, pomaži ga: taj je!" Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana.
Primitivni pisci Biblije ne znaju brojati.
Koliko je Zerubabel imao sinova: 7 ili 5 ?
Pedajini su sinovi bili: Zerubabel i Šimej; Zerubabelovi sinovi: Mešulam i Hananija, i sestra im Šelomita. (20) Hašuba, Ohel, Berekja, Hasadja i Jušab-Hesed, njih petorica.
1 Ljetopisi 3, 19-20
"Čini se" da ih je ipak bilo sedmero.
Dakle, vidjeli smo svojim očima da autori Biblije nisu znali vrijednost broja Ŕ, neki nisu znali jednostavno zbrajati a neki nisu čak znali niti brojati ispravno! Kako možemo definirati knjigu čiji autori ne posjeduju tako jednostavne vještine ?
Biblijska lažljiva brojčana preuveličavanja
Najveća bitka i pokolj u povijesti čovječanstva
" Izašao je na njih Etiopljanin Zerah sa tisuću tisuća vojnika (milijun!) i tri stotine bojnih kola i došao do Mareše. Asa je izašao preda nj; svrstali su se u bojni red u Sefatskoj dolini kod Mareše. Asa zavapi k Jahvi, Bogu svome: "Pomozi nam, o Jahve, Bože naš, jer se na te oslanjamo i u tvoje smo ime izišli na ovo mnoštvo!" Jahve razbi Etiopljane pred Asom... Etiopljani su popadali, tako da nijedan nije ostao živ jer ih je satro Jahve i njegove čete; i one su odnijele vrlo velik plijen; oplijenile su sve te gradove, jer je u njima bilo mnogo plijena. Poharale su i šatore za stoku i zaplijenile mnoštvo sitne stoke i deva; a onda su se vratile u Jeruzalem. "
Pardon. Najveći pokolj je opet počinio Svemogući:
"Ja ću, evo, pustiti potop - vode na zemlju - da izgine svako biće pod nebom, sve u čemu ima dah života: sve na zemlji mora poginuti."
Biblijski junak jednim zamahom svoga koplja pobije 800 neprijatelja !
Davidovi junaci
Ovo su imena Davidovih junaka: Išbaal, Hakmonac, prvak među trojicom; on je zavitlao svojim kopljem protiv osam stotina i pobio ih najedanput.
Druga knjiga o Samuelu 23,8
Eleazar, sin Dodonov - ruka mu srasla s mačem i poklala mnoge:
Za njim dolazi Eleazar, sin Dodonov, Ahoašanin, jedan od trojice junaka; on je bio s Davidom kod Pas Damina kad su se ondje skupili Filistejci za boj, a Izraelci se povukli pred njima. (10) Ali se on čvrsto držao i udarao Filistejce dok mu se ruka nije ukočila i ostala kao prirasla uz mač.
Šama, sin Elin - sam zaustavio neprijateljsku vojsku u polju leće:
(11) Za njim dolazi Šama, sin Elin, Hararac; kad su se Filistejci skupili u Lehiju, bijaše polje puno leće, a vojska je bila pobjegla ispred Filistejaca. (12) Tada je on stao usred polja i obranio ga i potukao Filistejce.
Abišaj zavitlao kopljem i pobio "samo" 300:
(18) Abišaj, Joabov brat a sin Sarvijin, bio je vojvoda nad tridesetoricom. On je zavitlao kopljem na tri stotine, pobio ih i proslavio se među tridesetoricom.
Precizni ljevaci praćkari
Suci 20,16 "Od svega toga naroda bijaše sedam stotina vrsnih ljudi, koji su bili ljevaci, i svaki je taj gađao kamenom iz praćke navlas točno, ne promašujući cilja."
2 Ljet. 13,3 Abija je izašao u boj s hrabrim ratnicima, sa 400.000 izabranih junaka ; Jeroboam je svrstao u bojni red protiv njega 800.000 , sve biranih junaka.
To je ukupno 1.200.000 muškaraca, sve Židovi. (Napomena: pretpostavljajući po jednu ženu na muškarca ratnika + još dvije osobe [starije ili dvoje djece] imamo tadašnje židovsko stanovništvo okolnog područja od najmanje 4.800.000 osoba; što je krajnje neuvjerljivo.)
2 Ljet. 13,17 Abija je s narodom učinio velik pokolj među njima te je od Izraela palo pobijenih pet stotina tisuća izabranih ljudi.
500.000 Izraelićana zaklano u jednoj bitci. (Napomena: to je više nego u bilo kojoj bitci II svjetskog rata, premašuje čak i nastradale od atomske bombe na Nagasaki i Hirošimu. U najvećoj bitci američkog građanskog rata, kod Gettysburga, poražena armija je izgubila 5.000 ljudi.)
2 Kr. 9,23-24.
Genocidni zidovi
Afečki zid.
Sedmoga dana zametnu se boj i Izraelci poubijaše Aramejce, stotinu tisuća pješaka u jedan jedini dan. (30) Ostatak pobježe u Afek, u grad, ali se sruši zidina na dvadeset i sedam tisuća ljudi koji su ostali.
Jerihonski zid
"A sedam svećenika neka nose pred Kovčegom sedam truba od ovnujskih rogova. Sedmoga dana obiđite sedam puta oko grada, a svećenici neka trube u trublje. (5) Pa kad otežući zatrube u rog ovnujski, neka sav narod, čim čuje glas trube, podigne silnu bojnu viku. I srušit će se gradski bedemi, a narod neka tada ulazi svaki odande gdje se nađe.
Ratnici pođoše pred svećenicima koji su trubili u trube .... padoše bedemi i narod prodrije u grad i osvojiše ga. I tada izvršiše kletvu ništeći oštricom mača sve što bijaše u gradu: muško i žensko, staro i mlado, volove, ovce i magarad.
185.000 se probudilo da bi se našli mrtvima prema: 1 Kr 20,30 i 2 Kr 19,35.
Tad iziđe Anđeo Jahvin i pobi u asirskom taboru sto osamdeset i pet tisuća ljudi. Ujutru, kad je valjalo ustati, gle, bijahu ondje sve sami mrtvaci.
(Zamislite kad je osvanulo jutro i 185.000 ljudi se probudi i shvati: "Gle,
mrtvi smo!")
Pre-golema vojska - ali ne slažu se brojke
Joab dade kralju popis naroda: Izraelaca bijaše osam stotina tisuća ratnika vičnih maču, a Judejaca pet stotina tisuća ljudi.
[2 Sam 24:9]
Joab dade Davidu popis naroda; Izraelaca bijaše milijun i sto tisuća ljudi vičnih maču, a Judejaca četiri stotine i sedamdeset tisuća vičnih maču. (6) Ali nije pobrojio među njima ni Levijeva ni Benjaminova plemena, jer je Joabu bila odvratna kraljeva zapovijed.
[1 Letop. 21:5]
Pretjerivanja oko Solomonovog hrama
Piše da je bio velik poput dvije prosječne dvokatnice. (vidi: 1 Kr. 6,2)
Tako malenu građevinu trebalo je graditi 183.300 ljudi tijekom 7 godina. (1 Kraljevi 5,13-16)(1 Kraljevi 6,38)
Ugrađeno je 4.500.000 kg zlata i 46.000.000 kg srebra. (1 Kron 22,14)
(1 Kr. 23,4) 24.000 nadzornika i 6.000 službenika i sudaca je kontroliralo njegovu izgradnju
Napomena: arheolozi i teolozi traže Solomonov hram već stoljećima, ali ga ne mogu nigdje naći...
Zlatna groznica
"Ja sam, evo, svojim trudom pripravio za Dom Jahvin sto tisuća zlatnih talenata i milijun srebrnih talenata, a tuča i željeza bez mjere, jer ga je tako mnogo."
Ljet. 22,14
David je prikupio zlata i srebra u vrijednosti današnjih 5 milijardi EURA. To je više zlata nego što ga je posjedovalo cijelo Rimsko carstvo na vrhuncu svoje moći. Solomon je porezima prikupljao oko 20.000.000 EURA vrijednosti zlata godišnje. Manje je prikupilo Rimsko carstvo iz svih azijskih provincija na vrhuncu svoje moći. Ali niti jedan arheolog nije našao dokaz da su ta dva lika uopće postojala.
O Ninivo preveliki grade !
Niniva bijaše grad velik do Boga - tri dana hoda. (4) Jona prođe gradom dan hoda, propovijedajući(Jona 3,3-4).
Dan hoda u drevna vremena je oko 32 km, pa je Niniva imala oko 96 km u promjeru. Stvarno poveliki grad! Barem 10 x veći od današnjeg New Yorka!
Drevni gradovi su bili vrlo gusto naseljeni jer nije bilo odgovarajuće logistike i komunalija. Ako je Niniva bila naseljena istom gustoćom stanovništva, kao, recimo, Pompeji, tada je morala imati oko 150 milijuna stanovnika.
Ali čekajte. Biblija navodi i koliko je bilo ninivljana.
Jahve mu reče: "A meni da ne bude žao Ninive, grada velikoga, u kojem ima više od sto i dvadeset tisuća ljudi koji ne znaju razlikovati desno i lijevo, a uz to i mnogo životinja!"
Jona 4,11
120.000 u "gradu" koji je 10 x veći od New Yorka? To nije grad. Ustvari, pronađeni su i zidovi tog starog grada, i njihov opseg je uobičajen za prosječno velik grad toga doba. Jedino objašnjenje je da je Job jako sporo hodao, pa je jedino zanimanje koje mu je primjereno bilo: prorok i hramski svećenik.
Razne kontradikcije s brojevima
Koliko godina su Židovi morali proboraviti u Egiptu kao robovi (povijesno nikada dokazano)? Ovaj redak kaže da je Bog osobno prorokovao 400 godina:
"Tada Bog reče Abramu: "Dobro znaj da će tvoji potomci biti stranci u tuđoj zemlji; robovat će i biti tlačeni četiri stotine godina"
Postanak 15,13
ali Izlazak 12,40
"Vrijeme što su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je četiri stotine i trideset godina. I kad se navrši četiri stotine i trideset godina - točno onoga dana - sve čete Jahvine iziđoše iz zemlje egipatske."
i Poslanica Galaćanima 3:17 kaže 430 godina.
"Ovo hoću kazati: Saveza koji je Bog valjano sklopio ne obeskrepljuje Zakon, koji je nastao četiri stotine i trideset godina poslije, i ne dokida obećanja. Doista, ako se baština zadobiva po Zakonu, ne zadobiva se po obećanju. A Abrahama je Bog po obećanju obdario."
Izgleda da je Bog malo promašio u računu za 30 godina, što nije malo ako je to značilo još jedan naraštaj u okovima. Kako su reagirali Židovi-robovi u Egiptu, kada je prošlo 400 godina robovanja, a ropstvo nije prestalo još 30 godina, iako im je abrahamska predaja jasno poručivala da će trajati samo 400 godina?
Padoše 23.000 u jednome danu (ili 24.000 ?)
I ne podajimo se bludu kao što se neki od njih bludu podaše i padoše u jednom danu dvadeset i tri tisuće.
[1 Kor 10,8]
Prema Pavlu koji je očito slabo upućen u židovske svete spise, "23.000 padoše u jednom danu". Ali o istoj pogibiji, u dosadnoj Knjizi brojeva piše:
A onih koji su od pomora pomrli bilo je dvadeset i četiri tisuće.
Apologeti se izvlače i tvrde da je Pavao bio odlično upućen u način umiranja Izraelaca u mitska Mojsijeva vremena. Oni kažu da je Pavao znao da je u "jednom danu" umrlo njih 23.000, a 1000 je umrlo u neki drugi dan, prije ili poslije toga dana (što nigdje ne piše!). Nevjerojatno kakvim se sve očajnim trikovima apologeti služe.
David im pobi 7.000 ili 700 konja
Ali Aramejci udariše u bijeg ispred Izraelaca i David im pobi sedam stotina konja od bojnih kola i četrdeset tisuća pješaka; pogubi i njihova vojvodu Šobaka te je ondje umro.
(2 Samuel 10,18)
Ali Aramejci udariše u bijeg ispred Izraelaca i David im pobi sedam tisuća konja od bojnih kola i četrdeset tisuća pješaka; pogubio je i vojvodu Šofaka.
(1 Ljetopisi 19,18)
Malo matematike za osnovnu školu
Koliko je godina živio Terah?
Prema Postanku 11,26, Terahu je bilo 70 god. kada je Abraham rođen, a Abraham je imao 75 kada je napustio Haran. Dakle 70 godina (tj. njegova starost kad se Abraham rodio) plus 75 godina (Abrahamova starost pri napuštanju Harana - kako piše u knjizi Postanka 12,4). Više nije živio jer Djela 7,4 kažu da je bio mrtav kada je Abraham napustio Haran. Dakle Ivice, koliko je godina Terah živio? Ivica: 70 + 75 = 145 godina. Bravo Ivice. Međutim, biblijski pisci zbrajaju drugačije. U knjizi Postanka 11,32 piše da je živio 205 godina. Sjednite biblijski pisci - jedinica iz matematike.
3.300 ili 3.600 nadzornika
Salomon je imao i sedamdeset tisuća nosača tereta, osamdeset tisuća kamenorezaca u gori, (30) ne računajući glavara službeničkih koji su upravljali poslovima; njih je bilo tri tisuće i tri stotine, a upravljali su narodom zaposlenim na radovima.
(1 Kraljevi 5,30)
Od njih odredi sedamdeset tisuća nosača, osamdeset tisuća tesara u planini, tri tisuće i šest stotina ljudi da upravljaju radom naroda.
(2 Ljetopisi 2,2)
Hrvatski prepravljači (opet) na djelu
4.000 ili 40.000 jasala ?
Salomon je imao četiri tisuće konjskih jasala i bojnih kola i dvanaest tisuća konjanika, koje je rasporedio po gradovima bojnih kola i kod kralja u Jeruzalemu.
(2 Ljetopisi 9,25)
Salomon je imao četrdeset tisuća jasala i dvanaest tisuća za jahanje.
(1 Kraljevi 4,26)
Hrvatski prepravljači na djelu. Sva druga izdanja Biblije pošteno pišu "četrdeset tisuća jasala" i postoji nesuglasica. U hrvatskom prijevodu se čudesno pojavio izraz "četrdeset tisuća konja za vuču" umjesto 40.000 jasala !
Koliko bata 3.000 ili 2.000 ?
(5) Bilo je debelo pedalj, rub mu kao rub u čaše, kao cvijet, a moglo je primiti tri tisuće bata.
(2 Ljetopisi 4,5)
(26) Bilo je debelo pedalj, rub mu kao rub u čaše, kao cvijet, a moglo je primiti dvije tisuće bata.
(1 Kraljevi 7,26)
Hrvatski prepravljači (opet) na djelu. Sva druga izdanja Biblije pošteno pišu "dvije tisuće bata" i postoji nesuglasica. U hrvatskom prijevodu je nesuglasica čudesno nestala, pa umjesto 2000, tamo na oba mjesta piše 3000 bata i problem je riješen ! Trebalo bi ih zapitati na osnovu čega su zaključili da je istinit podatak 3000, a ne 2000 bata. Očito im je draže laganje da ne bismo slučajno naišli na ovu očitu grešku u Bibliji - "nepogrešivoj knjizi".
Koliko godina: 7 ili 3 ?
Gad tako dođe Davidu i javi mu ovo: "Hoćeš li da dođe sedam gladnih godina na tvoju zemlju, ili da tri mjeseca bježiš pred svojim neprijateljem koji će te goniti, ili da bude tri dana kuga u tvojoj zemlji?
(So Gad came to David, and told him, and said unto him, Shall seven years of famine come unto thee in thy land?)
[2 Samuel 24,13]
Došavši k Davidu, Gad mu reče: "Ovako veli Jahve: 'Biraj sebi (12) ili glad za tri godine, ili da tri mjeseca bježiš pred neprijateljima i mač tvojih neprijatelja da te stiže, ili da tri dana Jahvin mač i kuga bude na zemlji i Jahvin anđeo da ubija po svim izraelskim krajevima.' Sada promisli i gledaj što da odgovorim onome koji me poslao!"
[1 Ljetopisi 21,11-12]
Hrvatski prepravljači (po ko zna koji put) na djelu. Sva druga izdanja Biblije pošteno pišu "7 gladnih godina" i postoji nesuglasica. U hrvatskom prijevodu je nesuglasica čudesno nestala, pa umjesto 7 na jednom a 3 na drugom, na oba mjesta piše 3 godine i problem je riješen ! Naime, teolozi se "slažu" da se radi o greški u prijepisu, ali ne u prijepisu iz Ljetopisa u Samuela, nego iz prvobitne knjige Samuela (koju nitko nije nikad vidio) u knjigu o Samuelu koja je najstarija poznata danas. Jer kad bi bila "greška u prijepisu" iz Ljetopisa u Samuela, imali bismo grešku prijepisa iz jedne biblijske knjige u drugu, što znači da je božanski upravljana ruka pisca pogriješila, a to nikako ne može biti istina. Bog biblije nije bog laži, nego bog istine.
Dakle, prepravljači dodaju i oduzimaju kako nađu za shodno. Teško njima! Zar se nimalo ne boje stravične KLETVE koja stoji zapisana na samom kraju Biblije:
Tko ovomu što doda, Bog će njemu dodati zla napisana u ovoj knjizi. I tko oduzme od riječi proroštva u ovoj knjizi, Bog će mu oduzeti udio na stablu života i na svetom gradu - na svemu što je napisano u ovoj knjizi.
Jojakin je imao 8 ili 18 godina kad je zakraljio?
Jojakinu je bilo osamnaest godina kad se zakraljio i kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu. On je činio što je zlo u očima Jahvinim,
II Kraljevi 24,8
Osam je godina bilo Jojakinu kad se zakraljio, a kraljevao je tri mjeseca i deset dana u Jeruzalemu; činio je što je zlo u Jahvinim očima.
II Ljetop. 36,9
Apologeti se zaklinju da je u originalu pisalo isto (?), ali originala nema, pa se radi o "greški u prepisivanju", pa je Bog blesav kad je dozvolio da imamo kopiju s greškom, a ne "istiniti original".
Sin stariji od svog oca ?
Ahazji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu.
II Kraljevi 8,26
(Ahazji ) Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio.
II Ljetopisi 22,2
Ne samo da su Ljetopisi u nesuglasju s II Kraljevima, oni poriču vlastitu logiku. Autor piše da je Ahazija star 42 god., preuzeo prijestolje od oca, Jehorama, koji je upravo umro - star 40 godina!
Bile su mu (Jehoramu, ocu Ahazije) trideset i dvije godine kad se zakraljio, a osam je godina kraljevao u Jeruzalemu (32+8= 40 godina kad je umro op. prev.).
(II Ljetopisi 21,20)Tako je, prema II Ljetopisima, Ahazija bio dvije godine stariji od svoga vlastitog oca!
Čista kontradikcija. Kako fundamentalistički biblijski apologeti objašnjavaju ovo "čudo"? Imaju oni spreman odgovor iz rukava: “greška u kopiranju”! Pod time misle da Biblija, kakvu danas znamo, sadrži greške kao ove iznad, ali one su se uvukle u sveti tekst uslijed greške prepisivača. Drugim riječima, izvorni Sveti spis, koji je predan iz ruku prvoga pisca, nije imao nikakvih pogrešaka. Evo zašto im taj trik ne pali:
Prvo, izvorni rukopis ne postoji! Trenutna izdanja Biblije, temelje se na najboljim i najstarijim izvorima, a u njima kontradikcije postoje.
Drugo, još važnije, ako pretpostavimo da se radi o grešci u prijepisu, to se može pripisati prvom pisanju Ljetopisa. Njihov pisac je uvelike prepisivao iz Druge knjige o kraljevima, pa je očito greška nastala pri tome prijepisu! Tako imamo slučaj "greške u prepisivanju" koja zapravo podupire tezu o pogrešivosti Biblije!
Interesantno je da apologeti često navode više ad hoch tumačenja kojima pokušavaju pobiti da je nešto očita greška. Ta se tumačenja međusobno isključuju, pa morate birati ono koje vam se svidi.
Apologete ne smeta što je istiniti sveti original ispario, pa imamo neispravnu kopiju sa tko zna koliko još ima kontradikcija i laži.
Koliko tisuća ljudi je Isus nahranio s koliko kruha i koliko riba?
Isus hrani pet tisuća ljudi
#6 Nakon toga ode Isus na drugu stranu Galilejskog, Tiberijadskog mora. (2) Slijedilo ga silno mnoštvo jer su gledali znamenja što ih je činio na bolesnicima. (3) A Isus uziđe na goru i ondje sjeđaše sa svojim učenicima. (4) Bijaše blizu Pasha, židovski blagdan. (5) Isus podigne oči i ugleda kako silan svijet dolazi k njemu pa upita Filipa: "Gdje da kupimo kruha da ovi blaguju?" (6) To reče kušajući ga; jer znao je što će učiniti. (7) Odgovori mu Filip: "Za dvjesta denara kruha ne bi bilo dosta da svaki nešto malo dobije." (8) Kaže mu jedan od njegovih učenika, Andrija, brat Šimuna Petra: (9) "Ovdje je dječak koji ima pet ječmenih kruhova i dvije ribice! Ali što je to za tolike?" (10) Reče Isus: "Neka ljudi posjedaju!" A bilo je mnogo trave na tome mjestu. Posjedaše dakle muškarci, njih oko pet tisuća. (11) Isus uze kruhove, izreče zahvalnicu pa razdijeli onima koji su posjedali. A tako i od ribica - koliko su god htjeli. (12) A kad se nasitiše, reče svojim učenicima: "Skupite preostale ulomke da ništa ne propadne!" (13) Skupili su dakle i napunili dvanaest košara ulomaka što od pet ječmenih kruhova pretekoše onima koji su blagovali. (14) Kad su ljudi vidjeli znamenje što ga Isus učini, rekoše: "Ovo je uistinu Prorok koji ima doći na svijet!" (15) Kad Isus spozna da kane doći, pograbiti ga i zakraljiti, povuče se ponovno u goru, posve sam.
Ivan 6,1
Isus hrani četiri tisuće ljudi
#8Onih se dana opet skupio silan svijet. Budući da nisu imali što jesti, dozva Isus učenike pa im reče: (2) "Žao mi je naroda jer su već tri dana uza me i nemaju što jesti. (3) Ako ih otpravim gladne njihovim kućama, klonut će putom. A neki su od njih došli iz daleka." (4) Učenici mu odgovore: "Otkuda bi ih tko ovdje u pustinji mogao nahraniti kruhom?" (5) On ih zapita: "Koliko kruhova imate?" Oni odgovore: "Sedam." (6) Nato zapovjedi mnoštvu da posjeda po zemlji. I uze sedam kruhova, zahvali, razlomi i davaše svojim učenicima da posluže. I poslužiše mnoštvu. (7) A imali su i malo ribica. Blagoslovi i njih te reče da i to posluže. (8) I jeli su i nasitili se. A od preteklih ulomaka odniješe sedam košara. (9) Bilo ih je oko četiri tisuće. Tada ih otpusti, (10) a sam sa svojim učenicima odmah uđe u lađu i ode u kraj dalmanutski.
Marko 8,1
Isus hrani pet tisuća ljudi
(10) Apostoli se vrate i ispripovjede što su učinili. Isus ih povede sa sobom i povuče se nasamo u grad zvani Betsaida. (11) Saznalo to mnoštvo po pođe za njim. On ih primi te im govoraše o kraljevstvu Božjem i ozdravljaše sve koji su trebali ozdravljenja. (12) Dan bijaše na izmaku. Pristupe dakle dvanaestorica pa mu reknu: "Otpusti svijet, neka pođu po okolnim selima i zaseocima da se sklone i nađu jela jer smo ovdje u pustu kraju." (13) A on im reče: "Podajte im vi jesti!" Oni rekoše: "Nemamo više od pet kruhova i dvije ribe, osim da odemo kupiti hrane za sav ovaj narod." (14) A bijaše oko pet tisuća muškaraca. Nato će on svojim učenicima: "Posjedajte ih po skupinama, otprilike po pedeset." (15) I učine tako: sve ih posjedaju. (16) A on uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, blagoslovi ih i razlomi pa davaše učenicima da posluže mnoštvo. (17) Jeli su i svi se nasitili. I od preteklih ulomaka nakupilo se dvanaest košara.
Luka 9, 10
Isus hrani pet tisuća ljudi
(13) Kad je Isus to čuo, povuče se odande lađom na samotno mjesto, u osamu. Dočuo to narod pa pohrli pješice za njim iz gradova. (14) Kad on iziđe, vidje silan svijet, sažali mu se nad njim te izliječi njegove bolesnike. (15) Uvečer mu pristupe učenici pa mu reknu: "Pust je ovo kraj i već je kasno. Otpusti dakle svijet: neka odu po selima kupiti hrane." (16) A Isus im reče: "Ne treba da idu, dajte im vi jesti." (17) Oni mu kažu: "Nemamo ovdje ništa osim pet kruhova i dvije ribe." (18) A on će im: "Donesite mi ih ovamo." (19) I zapovjedi da mnoštvo posjeda po travi. On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi i dade kruhove učenicima, a učenici mnoštvu. (20) I jeli su svi i nasitili se. Od preteklih ulomaka nakupiše dvanaest punih košara. (21) A blagovalo je oko pet tisuća muškaraca, osim žena i djece.
Matej 14,13
Isus hrani pet tisuća ljudi
(30) Uto se apostoli skupe oko Isusa i izvijeste ga o svemu što su činili i naučavali. (31) I reče im: "Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpočinite malo." Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo pa nisu imali kada ni jesti. (32) Otploviše dakle lađom na samotno mjesto, u osamu. (33) No kad su odlazili, mnogi ih vidješe i prepoznaše te se pješice iz svih gradova strčaše onamo i pretekoše ih. (34) Kad iziđe, vidje silan svijet i sažali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane poučavati u mnogočemu. (35) A u kasni već sat pristupe mu učenici pa mu reknu: "Pust je ovo kraj i već je kasno. (36) Otpusti ih da odu po okolnim zaseocima i selima i kupe sebi što za jelo." (37) No on im odgovori: "Podajte im vi jesti." Kažu mu: "Da pođemo i kupimo za dvjesta denara kruha pa da im damo jesti?" (38) A on će im: "Koliko kruhova imate? Idite i vidite!" Pošto izvidješe, kažu: "Pet, i dvije ribe." (39) I zapovjedi im da sve, u skupinama, posjedaju po zelenoj travi. (40) I pružiše se po sto i po pedeset na svaku lijehu. (41) On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi kruhove i davaše učenicima da posluže ljude. Tako i dvije ribe razdijeli svima. (42) I jeli su svi i nasitili se. (43) I od ulomaka nakupiše dvanaest punih košara, a i od riba. (44) A jelo je pet tisuća muškaraca.
Marko 6,30
Isus hrani četiri tisuće ljudi
(Mk 8,1-10)
(32) A Isus dozva svoje učenike pa im reče: "Žao mi je naroda jer su već tri dana uza me, a nemaju što jesti. Otpraviti ih gladne neću da ne klonu putem." (33) Kažu mu učenici: "Odakle nam u pustinji toliko kruha da nahranimo toliko mnoštvo?" (34) A Isus im reče: "Koliko kruhova imate?" Oni će: "Sedam, i malo riba." (35) Nato zapovjedi mnoštvu da posjeda po zemlji, (36) uze sedam kruhova i ribe, zahvali, razlomi i davaše učenicima, a učenici mnoštvu. (37) I jeli su i nasitili se. A od preteklih ulomaka nakupiše sedam punih košara. (38) A blagovalo je četiri tisuće muškaraca, osim žena i djece. (39) Tada otpusti mnoštvo, uđe u lađu i ode u kraj magadanski.
Matej 15,32
Po Mateju i Marku. Isus je čudesno nahranio mnoštvo DVA PUTA!
5 kruhova i 2 ribe
5000 muških
+
7 kruhova i malo riba
4000 muških
Po Ivanu imamo "samo" jedno čudo:
5 kruhova i 2 ribe
5000 muških
Po Luki imamo "samo" jedno čudo:
5 kruhova i 2 ribe
5000 muških
Oko prvog čuda se svi VRLO PRECIZNO slažu. Pitam se kako onda o tom fantastičnom događaju, tako precizno opisanom, nismo čuli i od nekog neovisnog izvora, a ne samo od ovih praznovjernih prepisivača i lažljivaca.
A legenda je stvorena zato da nađe svoje ispunjenje u "starom zavjetu". Tamo imamo iste ječmene hljebove, ali i "bitnu" razliku. Isus je morao napraviti mnogo veće čudo od starozavjetnog proroka. Tako tu imamo više kruha na manje ljudi (20 kruhova na 200 ljudi). A i preostalo je mnogo više kod Isusovog čuda...:
Neki čovjek došao iz Baal Šališe i donio čovjeku Božjem kruh od prvina, dvadeset ječmenih hljebova i kaše u torbi. A on zapovjedi: "Daj ljudima neka jedu!" Ali njegov momak odgovori: "Kako to mogu postaviti pred stotinu ljudi?" On odgovori: "Podaj ljudima i neka jedu, jer ovako veli Jahve: 'Jest će i preostat će.'" I postavi on pred njih. I jedoše i još preosta, prema riječi Jahvinoj.
2 Kr. 4,42-44
Kada je Bog stvorio svijet?
Pogledajmo biblijsku kronologiju. Ovo je pedantno izračunao slavni nadbiskup cijele Irske James Ussher (1581–1656; pokopan u Westminsterskoj opatiji), prema navodima o trajanju vladavina i života pojedinih biblijskih likova. Našao je da je to bilo 4004 god, pr. Krista. Isusovo rođenje je 4 pr.kr. a kraj trajanja svijeta od 6000 godina bi bio 1997. godine naše ere.
Biblijska kronologija koja identificira dolazak kraja 6. razdoblja od po "1000 godina - dana"
1.656 godina Od stvaranja do potopa 0000 4004 pr. Kr. Adam kreiran
429 godina Potop do Abram napušta Haran 1657 2347 pr. Kr. Potop
430 godina Abram odlazi do Izlazak 2085 1919 pr. Kr. Abram odlazi
480 godina Izlazak do 4. Solomonova 2995 1009 pr. Kr. 4. Solomon
407 godina 4. of Solomon do Nebukodonozor 3401 603 pr. Kr. 1. Nebukodonozor
147 godina 1. Nebukodonozor do
7. Artakserkses I 3471 533 pr. Kr. 7. Artakserkses I
490 godina 7. Artakserkses I do
Kornelije konverzija 4039 33 AD Kornelije
4.039 godina Stvaranje - Kornelije konverzija 4543 537 AD Džamija Omarova
1.962 godina Kornelije konverzija A.D. 1995 6000 1997 AD Povratak Krista...
Slijedi detaljni prikaz prema Bibliji o načinu kako se identificira starost svijeta od 6000 godina:
god. DATUM REFERENCA ----------------------KOMENTAR--------------------
0 4004 pr. Kr. Post. 1:26 Bog kreirao prvo Adama pa od njega nešto uzeo da bi nastala žena Eva (sve unutar prvih 6 dana stvaranja svijeta iz "ničega" pufffffff metodom (Bog je ništa?))
131 3873 pr. Kr. Post. 5:3 Seth rođen u Adamovoj 131. god
236 3768 pr. Kr. Post. 5:6 Enos rođen kada je Seth imao 105
326 3678 pr. Kr. Post. 5:9 Cainan rođen kada je Enos imao 90
396 3608 pr. Kr. Post. 5:12 Mahalaeel rođen kada je Cainan imao 70
461 3543 pr. Kr. Post. 5:15 Jared rođen kada je Mahalaeel imao 65
623 3381 pr. Kr. Post. 5:18 Enoch rođen kada je Jared imao 162
688 3316 pr. Kr. Post. 5:21 Methuselah rođen kada je Enoch imao 65
875 3129 pr. Kr. Post. 5:25 Lamech rođen kada je Metuzalem imao 187
1057 2947 pr. Kr. Post. 5:28 Noa rođen kada je Lameh imao 182
1656 2348 pr. Kr. Post. 7:6 Noah imao 600 kada je bio potop
1659 2345 pr. Kr. Post. 11:10 Arphaxad rođen 2 godina nakon potopa
1694 2310 pr. Kr. Post. 11:12 Salah rođen kada je Arphaxad imao 35
1724 2280 pr. Kr. Post. 11:14 Eber rođen kada je Salah imao 30
1758 2246 pr. Kr. Post. 11:16 Peleg rođen kada je Eber imao 34
1788 2216 pr. Kr. Post. 11:18 Reu rođen kada je Peleg imao 30
1820 2184 pr. Kr. Post. 11:20 Serug rođen kada je Reu imao 32
1850 2154 pr. Kr. Post. 11:22 Nahor rođen kada je Serug imao 30
1879 2125 pr. Kr. Post. 11:24 Terah rođen kada je Nahor imao 29
2084 1920 pr. Kr. Post. 11:32 Terah umire sa 205 (tijekom njegove 206. god)
2085 1919 pr. Kr. Post. 12:4 Abram napušta Haran da uđe u Kanaan (odlazi sa 75)
2095 1909 pr. Kr. Post. 15:18 Tipična potvrda Saveza: Abram star 85
2096 1908 pr. Kr. Post. 16:16 Išmael rođen kada je Abraham imao 86
2110 1894 pr. Kr. Post. 21:5 Izak rođen kada je Abraham imao 100
2144 1860 pr. Kr. Post. 23:1 Izak ponuđen sa 33 1/2
2147 1857 pr. Kr. Post. 23:1 Sara umire u 127.
2170 1834 pr. Kr. Post. 25:26 Jakob i Esa rođ. kada je Izak imao 60
2300 1704 pr. Kr. Post. 47:9 Jakob ulazi u Egipat u 130.
2515 1489 pr. Kr. Post. 15:13 vidi Gal 4:28-30, Izrael u Egipat 215 godina od izlaska
2995 1009 pr. Kr. 1 Kraljevi 6:1 Solomon gradi temelje hrama 480 godina nakon izlaska (4. god. vladavine)
3031 973 pr. Kr. 1 Kraljevi 11:42 Solomon vladao 40 godina
3048 956 pr. Kr. 1 Kraljevi 14:21 Rehoboam vladao 17 godina
3051 953 pr. Kr. 1 Kraljevi 15:2 Abija vladao 3 godina
3092 912 pr. Kr. 1 Kraljevi 15:10 Asa vladao 41 godina
3117 887 pr. Kr. 1 Kraljevi 22:42 Jehošapat vladao 25 godina
3122 882 pr. Kr. 2 Kraljevi 8:17 Jehoram vladao 5 godina (+3 pro-rex)
3123 881 pr. Kr. 2 Kraljevi 8:26 Ahazija vladao 1 godinu
3129 875 pr. Kr. 2 Kraljevi 11:3 Atalija vladao 6 godina
3169 835 pr. Kr. 2 Kraljevi 12:1 Jehoaš vladao 40 godina
3198 806 pr. Kr. 2 Kraljevi 14:2 Amazija vladao 29 godina
3250 754 pr. Kr. 2 Kraljevi 15:2 Azarija (Uzijah) vladao 52 godina
3266 738 pr. Kr. 2 Kraljevi 15:33 Jotam vladao 16 godina
3282 722 pr. Kr. 2 Kraljevi 16:2 Ahaz vladao 16 godina
3311 693 pr. Kr. 2 Kraljevi 18:2 Hezekija vladao 29 godina
3366 638 pr. Kr. 2 Kraljevi 21:1 Manaše vladao 55 godina
3397 607 pr. Kr. 2 Kraljevi 22:1 Josija vladao 31 godina
3401 603 pr. Kr. 2 Kraljevi 23:36 Jehoijakim (Elialim) vladao 4 godine prije - Podložan Nebukodonozoru u njegovoj 1. god.
3471 533 pr. Kr. Jer 25:11-12 Zemlja Izraelska služila Babilonu 70 godina
3471 533 pr. Kr. 2 Kron. 36:22 Sajrus dekret omogućio povratak
3549 455 pr. Kr. Ezra 7:7-8 Artakserkses Longimanus načinio dekret
za izgradnju Jeruzalema
4036 33 pos. Kr. Dan 9:27 Mesija biti odvojen sredinom 70.tog tjedna
4039 36 pos. Kr. Djela 10 Kraj 70. tog tjedna, konverzija Kornelija i otvaranje vrata poganima
6000 1997 pos. Kr. Heb 4:1-11 Povratak Krista – Kraj 6. (1000 godišnjeg razdoblja)
dan - start 7. (1000 godišnjeg razdoblja) dan odmora...
Biskupov zaključak: Premda ne znamo točan dan ili sat, možemo očekivati Isusov povratak negdje između Uskrsa i židovske Nove godine 1997. god.
Podrijetlo dogme o biblijskoj nepogrešivosti
Sv. Augustin (354-430) jedan je od osnivača rimokatoličke Crkve. Vrlo dobro je razumio da je kršćanstvo poput kule od karata; kada bi se Crkva usudila priznati samo jednu jedinu grešku u Bibliji, tko ne bi mogao reći da se greške nalaze na svakoj njenoj stranici? Priča o Isusovu uskrsnuću bi mogla biti tlapnja, a onda su sve vjerničke nade uzaludne. Evo što je rekao:
Često i nevjernik nešto zna o zemlji, o nebesima, i drugim elementima ovoga svijeta, o kretanju i orbitama zvijezda, o njihovoj veličini i položaju, o predviđanju pomračenja sunca ili meseca, ciklusima godina i godišnjih doba, o vrstama životinja, biljaka, kamenja, i tako dalje, i ovo znanje on drži sigurnim na osnovu iskustva. Sramotna je i opasna stvar za nevjernika da čuje krišćanina kako, dajući navodno objašnjenje Svetog Pisma, priča besmislice o tim temama; i mi vjernici trebamo preduzeti sve potrebne mjere da sprječimo takvu situaciju, u kojoj nevjerni mogu ukazati na ogromno neznanje krišćanina i da mu se smiju s prezirom.
Nije ovdje važno što je ta neobrazovana individua ismijana, već to što će ljudi izvan naše vjerske obitelji misliti da su naši sveti oci mislili to što ta individua misli, i tako će pisci našeg Pisma biti odbačeni kao neznalice, što izaziva veliki gubitak onih na čijem spasenju radimo. Ako ljudi vide krišćanina kako griješi u polju koje oni dobro poznaju, i čuju kako on inzistira na svojoj glupoj interpretaciji našeg Pisma, kako će oni onda povjerovati tom istom Pismu kada im ono govori o uskrsnuću mrtvih, nadi za vječni život, i carstvu nebeskom, kada im je pokazano da je to Pismo puno laži o stvarima koje su oni sami naučili kroz iskustvo i svjetlost razuma?”
"Najpogubnije posljedice moraju uslijediti ako povjerujemo da se bilo što lažno može pronaći u Svetim knjigama......Ako [samo] jednom dozvolite jednu lažnu izjavu u ovoj neprikosnovenoj svetinji, tada neće ostati niti jedna rečenica u njoj, koja, ako nekom izgleda problematična u praksi ili teška za povjerovati, ne bi mogla biti otpisana kao neistinita prema istom fatalnom pravilu." -- Sv. Augustin u Epistula, str. 28.
Zato stoljećima, armije crkvenjaka koji troše naš novac, smišljaju svaki mogući izgovor za svaku glupariju u Bibliji.
"Ne postoje sekte u geometriji."
"Kršćanstvo je najsmješnija, najapsurdnija i najkrvavija religija koja je ikada zarazila svijet ... Istinski Bog ne može biti rođen od djevojke, ili umrijeti obješen, ili biti pojeden u komadiću tijesta."
[Voltaire (1694-1778), Filozofski Rječnik]
|
